Kako možete izvući korist od inflacije?
- Kategorija: Poslovanje | Broj komentara: 7 komentara
- Napisano Sun, 20. July 2008. u 10:27:44
Inflacija je pogodila Hrvatsku! Iako se svi žale na visoke cijene dok većina plaća ostaje ista, poduzetnici, a posebice oni koji izvoze mogu jako dobro profitirati od inflacije. Kao prvo, nemojte slušati dedeke u tramvaju koji šire paniku govoreći da ih sve pokušavaju pokrasti političari, jer inflacija nije trend koji se trenutno događa samo u Hrvatskoj. Dolar je pao u zadnje tri godine sa vrijednosti od 7,5 kuna na 4,5 kuna. Europska ekonomija je u krizi, a cijene nafte rastu. Kako cijene nafte rastu, raste i cijena ostalih energenata. Tako se povećava cijena proizvodnje što povećava tržišne cijene. PDV samo povećava razliku i vrijednost novca slabi. Kada vrijednost novca slabi, među ostalima, korist imaju dvije vrste osoba. Dužnici i izvoznici. Čujete? Izvoznici!
U tome je fora. Ako ste web master, onda vjerojatno imate inozemne programe kao što su AdSense uključene u svoje web stranice. Prije par godina, klikovi na AdSense oglasima su koštali puno za Hrvate. $1 je bio 7,5 HRKa. Kratkom računicom, 1 klik koji bi koštao 10 centi se mogao preračunati u 75 lipa. Kada bismo uzeli ovaj iznos za prosjek, ček od 1000kn bi se nakupio s 1334 klika a oglase. Danas je potrebno 2223 klika na oglase. Vidite razliku? Za tih tisuću kuna morate sakupiti 889 klikova više. Naravno, ova se računica odnosi na moj model gdje je prosjećna cijena 0,10 centi po kliku. Uzmemo li u obzir da se prosječna cijena jednog klika smanjila iz 2005. do 2006. (izvor) dolazimo do zaključka da svi moramo više raditi za istu količinu novca.
Za one koji obavljaju outsourcing amerima, biznis se sva manje isplaćivao. Više $1000 nije značilo 7500 kuna (u određenim vremenima i 7800 kuna) nego 4500 kuna tj. po tečaju HNB-a za 17. srpanj, 4538,68 kuna. Čak su i poznati celebrityji počeli određivati cijene u stabilnom euru i izbjegavati cifre ugovorene dolarom. Dolar je pao, njihov uvoz je pao, njihov izvoz je rastao, a federalne banke su odlučile mijenjati kvartalno kamatne stope za 0,25% kako bi učinile dolar stabilnijim. No sada, kada je dolar postao više manje stabilan, kriza se preselila u naše dvorište…
Inflacija u lipnju je iznosila 7,6% što je loše za građane, vjerovnike, uvoznike i ostalu ekipicu. No svi koji izvoze profitiraju, a to uključuje i dobar dio domaćih freelancera te skoro sve web mastere. Inflacija postupeno raste, s travanjskih 5,7% na svibanjskih 6,4% te lipanjskih 7,6%. To znači da vrijednost kune pada, no na žalost, pada i vrijednost ostalih valuta.
Kako onda web masteri i freelanceri mogu profitirati?
Sada ćete me pribiti na križ zbog slijdeće izjave, no dopustite da objasnim. Jako je dobro za izvoznike da kuna prati trendove tržišta na koje najviše izvozimo. Pogotovo ako se radi o inflaciji. Ako je naša inflacija veća od američke, naši inozemni čekovi (ako ih dobivamo) će bit vrijedniji. Onaj googleov ček više nećete promjeniti u 450 kuna, nego u 500 kuna. Krasno?
No postoji i druga strana medalje…
A ta je da ćete za tih 500 kuna moći kupiti istu količinu dobara koju ste mogli kupiti prije za 450 kuna. Sjebano, jel?
I koja je onda poanta svega ovoga?
Poanta je slijedeća. Inflacija znači pad za sve nas, no taj pad možete ublažiti tako što ćete se okrenuti inozemstvu. To znači slijedeće, umjesto domaćih PPC programa okrenite se inozemnim. Umjesto izrade sitea susjedu, radite za strance.
Eh, postoji i još jedan zaključak. Karatkeristika inflacije je i smanjenje ponude na domaćem tržištu (jer je slab uvoz i svi se okreću inozemstvu). Smanjenje ponude je uvijek značilo smanjenje ponuđene količine (ofkozr) uz povećanje cijene proizvoda. Tako da će i oni koji ostaju na domaćem tržištu zaderati veću lovu? Moguće, ali čisto sumnjam. Jednostavno iz razloga što cijenu klikova ne diktiraju web masteri, a eTarget i xClaim najvjerojatnije neće povećati proviziju koju dobivaju web masteri. Treba uzeti u obzir još jednu stvar u obzir, a to je da je internet u svim zemljama exYu još uvijek u povojima te ne reagira tako brzo na utjecaje kao što je inflacija.
Loading ...
Ma ja se sjećam dok sam bio mali, teta mi donijela iz SAD-a $20. Tad je dolar vrijedio više od 8kn i ja sam za tih $20 dobio oko 165kn.
A danas, dobiješ Guglov ček, iznos pomnožiš s otprilike 4.6kn (ili manje), dobiveno podijeliš s otprilike 2 (porezi, prirezi i ostale piz****** za državu) i ono što ostane je jako blizu granici isplatljivosti. Ma užas.
Comment by Vlatko Koudela
on Sun, 20. Jul 2008 - 18:45:52
Istina.
Comment by Neno
on Sun, 20. Jul 2008 - 21:48:38
“da ćete za tih 500 kuna moći kupiti istu količinu dobara koju ste mogli kupiti prije za 450 kuna”
Ovo je krivo! Za 500 kuna se može kupiti MANJE nego prije za 450.
Drugim riječima: za 100 dolara dobije se, nominalno, više kuna, ali za tih 100 dolara može se manje robe kupiti.
Ne razumijem kakva je korist od toga da isto radim, više zaradim, ali za zarađene novce mogu manje kupiti???
Comment by karlo
on Mon, 21. Jul 2008 - 8:44:24
Fascinira me kako ne u ovom trekstu pokušava nešto objasniti a ne vlada se osnnovnim ekonomskim kategorijama
Comment by luka
on Fri, 25. Jul 2008 - 1:11:47
Budi konkretniji…
Comment by Nemesis
on Fri, 25. Jul 2008 - 16:20:15
Solidna analiza.
Comment by DeeJay
on Sat, 26. Jul 2008 - 18:52:57
ojla ovoj je dobro, ja bi još dodao zaključak da je onda najbolje kad dolar i euro počnu dobivati na vrijednosti a kuna ostane ista.
Comment by THPKR
on Wed, 15. Oct 2008 - 17:37:10