Webasticno

Počet ću s jednim citatom iz Marketing Blefsikona koji ide otprilike ovako: “političari su zadnji preuzeli marketinĹĄku filozofiju i to im ne ide od ruke, zlobnici bi se sloĹžili da je problem u proizvodu kojeg nude”.

Kako volim lokalne izbore! Lokalni političari krenu od kuće do kuće skupljati potpise kao cigani na dan pobiranja glomaznog otpada. Zatim pokucaju na vrata i daju svoje najbolje. Neki od njih krenu s ulizivanjem, neki od njih s patroniziranjem, a neki od njih jednostavno kažu što imaju i čekaju rezultate. Naime, ono što je zabavno kod lokalnih izbora je njihov nevjerojatno mal budžet što rezultira nevjerojatnim bumom kreativnosti, a ta kreativnost ih je dovela na internet i tu ta ista kreativnost prestaje.

Eh da, prije nego ĹĄto krenem, ja ću nastojati biti ĹĄto neutralniji po ovom pitanju jer ne Ĺželim uvodit politiku u postove ovog bloga (ali moĹžemo raspravljati dolje u komentarima). (more…)

Postovi već duže vrijeme idu usporeno i prvenstveno zbog toga što nemam ideja. Osnovne teme sam ispucao, a sad su mi ostale ove advanced, a njih uvijek ima. Tako sam odlučio napraviti niz tema o utjecajima na potrošače, tek toliko da dobijete neku osnovnu sliku o tome kako trebate segmentirati tržište i kakvu kampanju napraviti. Također, ovo će utišati sve veću najezdu web mastera koji promoviraju SEO kao jedinu strategiju za dobivanje posjeta.

Tako ću danas početi s kulturnim utjecajima na potrošača koji su prvi od ukupno četiri koje ću obraditi, a uz osnovnu teoriju ću ubacit i nekoliko primjera vezanih uz web industriju ili onaj dobri stari biznis. Kod svakog potrošača trebate paziti na njihovu kulturu, supkulturu i društveni sloj. Ne brinite, svaki ću objasnit posebno.

Samo jedna stvar prije nego ĹĄto krenem. Segmentacija trĹžiĹĄta znači podjela svih subjektata na trĹžiĹĄtu na smislene(!) skupine. Pod smislene mislim na skupine ljudi koji imaju isto obiljeĹžje, a to obiljeĹžje vama ima neko značenje. Recimo, ako radite kampanju za prodaju boja za kosu, uvijek ćete segmentirat trĹžiĹĄte na slijedeći način: profesionalni frizeri (najčešće sumnjive sexualne orijentacije) i frizerke, frizerke u lokalnim salonima, Ĺžene koje redovito bojaju kosu, Ĺžene koje to rade preko koorca, muĹĄkarci. Zatim ćete za svaki segment napraviti posebnu kampanju kojom ćete ih najbrĹže osvojiti. Bilo bi beskoristno segmentirati to isto trĹžiĹĄte boja za kosu na (npr) trĹžiĹĄta po Ĺžupanijama. Istina je da ljudi iz različitih Ĺžupanija drugačije razmiĹĄljaju, ali ipak je to premali geografski prostor kako bi postojale tako drastične razlike kao kod prije navedenog primjera segmentacije. (more…)

Točno je tjedan dana proĹĄlo otkako sam postao redoviti korisnik Twittera i kao naručeno je doĹĄao mail obavijesti kolege Nikole Cvrtnjaka u kojem me obavjeĹĄtava da je otvorio novi URL shortnening servis. Ovakvi servisi su korisni po tome ĹĄto skraćuju broj znakova koji su na Twitteru i sličnim mikroblog servisima ograničeni. Dobro, URL shortening servisa ima, a ja nisam veliki fan protekcionizma kako bi branio neki domaći proizvod (David Ricardo ftw), ali ovaj mi je stvarno zapeo za oko. Fora je u tome da za svaki URL kojeg skratite, dobijete i link na svoj site. Evo kako funkcionira…

(more…)

Iako je Twitter vani megapopularan alat ĹĄto potvrđuje 800% rast u 2008. i penetracija tog alata u sve pore (prvenstveno) američkog druĹĄtva. Čak se i američki političari (čija se slika nalazi u marketinĹĄkom riječniku pod pojmom ‘late adopter’) koriste ovim alatom, i to za vrijeme povjesnog govora njihovog megapopularnog predsjednika.

Za to vrijeme, u Hrvatskoj ljudi ne koriste Twitter, i ne samo to, većina nas nema pojma o čemu se radi. Ovo me nevjerojatno podsjeća na zatišje pred buru koju je izazvao Facebook prije godinu i pol. Tada je Facebook u Hrvatskoj prestigao umjereno popularan alat MySpace i postao rastućim čudovištem. Prije nego što je Facebook postao megapopularan, običan puk nije znao da postoji nešto takvo. Ti isti ljudi danas ne znaju da postoji Twitter iako će ga za godinu dana najvjerojatnije koristiti na veliko.

Da se podsjetimo, Facebook je postao toliko popularan da se u Hrvatskoj samo o tome i priča, a postoji najmanje milijun registriranih članova iz regije od čega najveći broj pada na Srbiju, a zatim na Hrvatsku. Sve slike, sve novosti, svi tračevi, sve je to dostupno na fejsu i taj je servis vjerojatno doĹživio svoj vrhunac i vjerojatno će ostati neĹĄto manje koriĹĄten jer je početni hype splasnuo. Uglavnom, ono ĹĄto sam htio reći je slijedeće, Twitter je novi Facebook… (more…)

TED je godiĹĄnja konferencija koja okuplja najbolje govornike s područja tehnologije, zabave i dizajna po čemu je dobio i ime (Technology – Entertainment – Design). S godinama se je i tematika proĹĄirila dodajući nove teme kao ĹĄto su biznis, globalna pitanja, znanost, kultura, umjetnost itd.

Inače se o TED-u u Hrvatskoj i regiji ne priča baĹĄ puno, prvenstveno zbog toga ĹĄto imamo zanimljivijih tema kao ĹĄto su npr. Vlatkini novi nokti, Mačkov BMW s najljepnicom za invalide ili joĹĄ jedno u nizu debilnih ispada Luke ‘the ultimate douche’ NiĹžetića koji neĹĄto radi ĹĄto ga veseli, ali nas jednostavno boli kurac (pardon my French).

Ove godine se ipak pričalo o TED-u i to zahvaljujući valjda najbogatijem provokatoru na svijetu – Billu Gatesu. On je na ovoj konferenciji pustio pčele u prostoriju kako bi digao praĹĄinu oko njegovog projekta da se iskorijeni malarija. Usput, ako ne znate zaĹĄto sam ga nazvao provokatorom, onda Ĺživite u neznanju kao korisnik MacOS-a. Nego, evo meni najupečatljivijih i najrelevantnijih (s obzirom na tematiku ovog bloga) govora… (more…)

Self improvement junkie kakav jesam, kroz zadnjih godinu dana sam pročitao neĹĄto literature o samodisciplini i povećanju produktivnosti. Inače, 2% čovječanstva koje (uz mene) spada u Myers-Briggisov najrijeđi tip – ENTJ su self improvement junkieji. Osim toga, moĹžemo se podičiti zavidnom sposobnošću manipuliranja ljudima, vođenja velikih projekata, prodavanja magle te nevjerojatnom sličnošću sa sociopatima, barem po pitanju osjećaja prema tuđoj patnji (razlog zaĹĄto mi je Dexter najdraĹža serija). No, dosta o mojem prekrasnom personalityju, krenimo mi na pravu temu.

Prije točno godinu dana odlučio sam neĹĄto učiniti po pitanju svoje lijenosti i nikakvim radnim navikama. Tu su uskočile mnoge self improvement knjige i pritom ne mislim na neke zen črnčarije ili ‘Tajne’. Tu mislim na dobar stari znanstveni pogled na naĹĄu lijenost. O samo disciplini bi mogao napisati jedan zaseban post, pa ću je zato za sada izostaviti iz ovoga posta. Ovdje ću se usredotočiti na način na koji moĹžemo zavrĹĄiti jedan projekt, a pod projekt mislim na web stranicu koju radimo, post koji namjeravamo napisati, web aplikaciju koju stvaramo, proljetno čišćenje kuće ili čak izrada maturalne radnje (koji očajan primjer keyword marketinga na riječ “maturalna radnja” ili “maturalni rad). Često se nađemo u situaciji da imamo savrĹĄenu ideju, ali ne moĹžemo je dovrĹĄiti jer nas neĹĄto jednostavno sputava. Evo kako se ja nosim s time… (more…)

SWOT je skraćenica za: strengths, weaknesses, opportunities and threats. Prevedemo li na hrvatski, dobit ćemo: snage, slabosti, prilike i prijetnje. Ova analiza se koristi kako biste usporedili svoj site ili biznis s konkurentskim, a proces provođenja analize je jednostavan. Svaka stranka se pregledava kroz ove četiri dimenzije, a krajnji rezultat služi za planiranje budućih akcija. Drugim riječima, nakon što provedemo analizu, naš je cilj minimizirati slabosti, pripremimo ili uklonimo prijetnje te iskoristimo svoje prilike tako što ćemo konkurenta opaliti tamo gdje boli.

Imho bi se ovakva analiza trebala provoditi u redovitim vremenskim intervalima jer se situacija brzo mijenja, a nikad ne moĹžemo znati ĹĄto točno konkurent sprema. Mnogi će reći da već znaju sve ovo i da ne trebaju prognozirati, no ovu analizu bi baĹĄ trebali napisati na papir jer tek onda imate potpuni uvid u veliku sliku. (more…)

Većina nas nema veliku količinu novca koja nam stoji u ormaru i smeta, a baš bi je mogli upotrijebiti za promidžbu našeg sitea. Zapravo, većina nas nema profitabilne siteove koji bi se mogli sami hraniti. Suprotno općem mišljenju, posjetitelji se ne dobivaju tako da bacamo novac u različite kampanje. Zapravo, začudili biste se koliko je taj način promidžbe neefikasan usporedimo li ga s malim tweekovima u vašem ponašanju. Na kraju dana, na korisnika će bolje utjecati vaš ugled, referentne skupine ili dobar odabir riječi.

Prije nego što krenemo na nabrajanje, važno je zapamtiti da je sadržaj kralj i on je taj ključ koji će na kraju dana zadržati vaše korisnike, natjerati ih da prošire vijest i postanu fanboyevi. Dizajn je tu samo kako bi multiplicirao taj doživljaj.

BTW: Redoslijed je random, nije raspoređen po vaĹžnosti! (more…)

Ako već niste, počnite čitati Robert Kiyosaki-a. Ja vam savjetujem njegovu knjigu “Rich Dad, Poor Dad” koju moĹžete kupiti u lokalnoj knjiĹžari (Algoritam) ili naručiti preko Amazona. Cijena nije velika, oko sto kuna, ali ono ĹĄto nudi je neprocijenjivo znanje.

Naime, ono ĹĄto Kyosaki govori je da se razlike između staleĹža nalaze u njihovom ponaĹĄanju. Tako, na primjer, siromaĹĄni sav svoj dohodak odmah potroĹĄe na kratkotrajne stvari, srednja klasa diĹže i otplaćuje kredite, a bogati novac stavljaju sa strane i stvaraju pasivne dohotke koji će im se vraćati kroz buduća razdoblja. Naravno, to “sa strane” nisu banke ili fondovi, to su različite vrste pasivnih dohodaka.

Ono ĹĄto je moj cilj u ovom postu je objasniti koji su osnovni pasivni dohotci i joĹĄ dodati novije dohotke koje vrijede samo za web struku. Ovaj post shvatite kao odskočnu dasku za daljnje učenje o tome ĹĄto ćete napraviti sa svojom uĹĄteđevinom. (more…)

Svaki iole iskusni dizajner će vam reći da su detalji bitni i da mogu, ma koliko god mali bili, oživiti dizajn. Isto načelo ne zaobilazi ni web dizajn. Zapravo je iznenađujuće koliko možete poboljšati izgled vašeg sitea ako dodate male detalje. Tu stvarno Paretov princip dolazi do izražaja.

Ono što je najvažnije kod odabira tih detalja je da se dobro uklapaju u cjelinu. Znači, ti mali detalji moraju pratiti generalni stil web sitea tj. nemojte mješati previše stilova. Evo primjera, ako imate techy web site nemojte u isto vrijeme stavljati ornamente i glossy, mac style ikone. Ovo je samo primjer, možda ste sposobni izvasti ovaj pothvat da dobro izgleda, ali vrlo vjerojatno vam zamisao neće uspjeti.

Druga stvar koju treba znati kod umetanja detalja je da se ne smije pretjerivati. Tako prejak gradient ili pretjeravanje sa trikovima moĹže imati kontraefekt i djelovati amaterski. Zapamtite onu staru: “savrĹĄenstvo se dobiva kada se nema ĹĄto oduzeti”.

I treća stvar koju treba upamtiti je da sadrĹžaj joĹĄ uvijek ostaje u prvom planu, a korisnik je glavni sudac. Dizajn je tu samo kako bi ostavio bolji dojam te komunicirao s korisnikom. Ako dodavanje detalja ne ostavlja user-friendly dojam onda su ti detalji posve nepotrebni. (more…)